PRISTUP DO POBJEDONOSNA ŽIVOTA
Kad je Isus hodao zemljom, sebe je učinio dostupnim čitavoj populaciji. Učio je u sinagogama, na obroncima, u čamcima. Iscjeljivao je bolesne, vršio čuda. Podizao je glas na svetkovinama, vičući: "Ja sam živa voda. Dođite k meni i ja ću utažiti vašu žednu dušu." Svatko mu se mogao primaći i utažiti svoju glad.
Ali poziv našega Gospodina uglavnom je bio ignoriran. Vapio je nad onim narodom: "Jeruzaleme, Jeruzaleme, što ubijaš proroke i kamenuješ one koji su ti poslani! Koliko puta htjedoh skupiti tvoju djecu kao što kvočka skuplja svoje piliće pod krila, ali vi ne htjedoste" (Mt 23,37). Rekao je Izraelu: "Sad sam ovdje, na raspolaganju. Rekao sam vam da dođete k meni po iscjeljenje i ispunjenje svojih potreba. Ali vi nećete!"
Kako je Isus odgovorio na odbacivanje naroda? Izjavio je: "Evo, vaša će kuća biti prepuštena vama – pusta" (Mt 23,38). Riječ koju ovdje Isus upotrebljava za pusto govori o osamljenosti, potraćenosti, neplodnosti. Rekao je: "Vaš crkveni život, vaša kuća, vaš duhovni život – sve će to presušiti i umrijeti."
Razmislite o tome! Ako roditelji dnevno ne traže Boga, njihova djeca sigurno neće. Umjesto toga, njihov dom bit će ispunjen svjetovnošću, duhovnom neplodnošću, osamljenošću iznad svega što se može opisati. Na kraju, ta obitelj završit će u potpunoj pustoši.
Držite na pameti, Isus je ova upozorenja izgovorio u vrijeme milosti. Dodao je: "Sigurno me od sada više nećete vidjeti dok ne reknete: 'Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje'" (Mt 23,3). Ovo znači: "Dao sam vam sav pristup koji trebate da biste živjeli pobjedonosnim životom. Ali ignorirali ste moju ponudu. Žao mi je, ali vaša odluka donijet će pustoš vašem životu i domu. I nećete me ponovno vidjeti do vječnosti."
Kad ste zadnji put došli Bogu da nađete sve što vam je potrebno za život? Jeste li bili u nevolji, suočeni s krizom u obitelji, vašim poslom, zdravljem? Nema nikakve pogreške pristupati Bogu u vrijeme ozbiljne potrebe. Izaija piše: "Jahve, tražili su te u nevolji; izlijevali tihu molitvu, kad ih je stigla tvoja kazna" (Iz 26,16). Psalmist svjedoči: "Iz svega glasa vapijem Jahvi, iz svega glasa Jahvu zaklinjem. Pred njim svoju izlijevam tužaljku, tjeskobu svoju pred njim razastirem" (Ps 142,2-3).
Ali poziv našega Gospodina uglavnom je bio ignoriran. Vapio je nad onim narodom: "Jeruzaleme, Jeruzaleme, što ubijaš proroke i kamenuješ one koji su ti poslani! Koliko puta htjedoh skupiti tvoju djecu kao što kvočka skuplja svoje piliće pod krila, ali vi ne htjedoste" (Mt 23,37). Rekao je Izraelu: "Sad sam ovdje, na raspolaganju. Rekao sam vam da dođete k meni po iscjeljenje i ispunjenje svojih potreba. Ali vi nećete!"
Kako je Isus odgovorio na odbacivanje naroda? Izjavio je: "Evo, vaša će kuća biti prepuštena vama – pusta" (Mt 23,38). Riječ koju ovdje Isus upotrebljava za pusto govori o osamljenosti, potraćenosti, neplodnosti. Rekao je: "Vaš crkveni život, vaša kuća, vaš duhovni život – sve će to presušiti i umrijeti."
Razmislite o tome! Ako roditelji dnevno ne traže Boga, njihova djeca sigurno neće. Umjesto toga, njihov dom bit će ispunjen svjetovnošću, duhovnom neplodnošću, osamljenošću iznad svega što se može opisati. Na kraju, ta obitelj završit će u potpunoj pustoši.
Držite na pameti, Isus je ova upozorenja izgovorio u vrijeme milosti. Dodao je: "Sigurno me od sada više nećete vidjeti dok ne reknete: 'Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje'" (Mt 23,3). Ovo znači: "Dao sam vam sav pristup koji trebate da biste živjeli pobjedonosnim životom. Ali ignorirali ste moju ponudu. Žao mi je, ali vaša odluka donijet će pustoš vašem životu i domu. I nećete me ponovno vidjeti do vječnosti."
Kad ste zadnji put došli Bogu da nađete sve što vam je potrebno za život? Jeste li bili u nevolji, suočeni s krizom u obitelji, vašim poslom, zdravljem? Nema nikakve pogreške pristupati Bogu u vrijeme ozbiljne potrebe. Izaija piše: "Jahve, tražili su te u nevolji; izlijevali tihu molitvu, kad ih je stigla tvoja kazna" (Iz 26,16). Psalmist svjedoči: "Iz svega glasa vapijem Jahvi, iz svega glasa Jahvu zaklinjem. Pred njim svoju izlijevam tužaljku, tjeskobu svoju pred njim razastirem" (Ps 142,2-3).