SPECIFIČNE RIJEČI OD BOGA
Petar je molio na krovu (Dj 10,9), a i nekoliko kilometara dalje, drugi čovjek, Kornelije, isto je tako molio. "U Cezareji bio neki čovjek imenom Kornelije, stotnik u takozvanoj Italskoj četi. Bio je pobožni priznavalac pravoga Boga sa svim domom svojim. Židovskom je narodu iskazivao mnoga dobročinstva i molio se Bogu bez prestanka. On u jednom viđenju oko devetoga sata dana, jasno vidje kako anđeo Božji dolazi k njemu i veli mu: 'Kornelije!' 'Što je, gospodine?' upita stotnik s očima uprtim u njega i prestrašen. 'Tvoje molitve i dobročinstva – odvrati anđeo – uziđoše pred Boga kao žrtva podsjetnica. Tako, sad pošalji ljude u Jopu i dozovi Šimuna koji se zove Petar. On je gost nekog Šimuna, kožara, čija je kuća pokraj mora; on će ti reći što ti treba činiti'" (Dj 10,1-6). Kakve detaljne upute!
U isto vrijeme, Petar je imao viđenje. "Dok je Petar svejednako razmišljao o viđenju, reče mu Duh: 'Evo te traže tri čovjeka … pođi s njima …jer sam ih ja poslao'" (Dj 10,19-20). Petar je otišao u Kornelijevu kuću i susreo molitelja. "Prije četiri dana – odgovori Kornelije – upravo u ovo doba, molio sam u svojoj kući molitvu devetoga sata, i najedanput stade preda me čovjek u sjajnoj odjeći te reče: 'Kornelije, uslišana je molitva tvoja … Pošalji, dakle, nekoga u Jopu i dozovi Šimuna koji se zove Petar! On je gost u kući Šimuna, kožara, pokraj mora.' Ja sam nato odmah poslao ljude k tebi, i ti si dobro učinio što si došao. Sada smo, dakle, svi mi skupljeni pred Bogom da čujemo sve što ti je Gospodin zapovjedio" (Dj 10,30-33). Duh Sveti je bio tako specifičan da je čak dao oba imena: "Dozovi Šimuna koji se zove Petar" (Dj 10,32).
Kroz čitava Djela čitamo ove riječi: "Bog im reče … Gospodin reče … Duh Sveti reče … Anđeo reče …" Nebo nije bilo zatvoreno. Primili su jasnu misao Gospodnju, vrlu praktičnu, detaljnu i jasnu. Ali riječ s neba došla je jedino nakon mnogo molitve, nakon što su bili nasamo zatvoreni s Bogom u tajnosti.
U isto vrijeme, Petar je imao viđenje. "Dok je Petar svejednako razmišljao o viđenju, reče mu Duh: 'Evo te traže tri čovjeka … pođi s njima …jer sam ih ja poslao'" (Dj 10,19-20). Petar je otišao u Kornelijevu kuću i susreo molitelja. "Prije četiri dana – odgovori Kornelije – upravo u ovo doba, molio sam u svojoj kući molitvu devetoga sata, i najedanput stade preda me čovjek u sjajnoj odjeći te reče: 'Kornelije, uslišana je molitva tvoja … Pošalji, dakle, nekoga u Jopu i dozovi Šimuna koji se zove Petar! On je gost u kući Šimuna, kožara, pokraj mora.' Ja sam nato odmah poslao ljude k tebi, i ti si dobro učinio što si došao. Sada smo, dakle, svi mi skupljeni pred Bogom da čujemo sve što ti je Gospodin zapovjedio" (Dj 10,30-33). Duh Sveti je bio tako specifičan da je čak dao oba imena: "Dozovi Šimuna koji se zove Petar" (Dj 10,32).
Kroz čitava Djela čitamo ove riječi: "Bog im reče … Gospodin reče … Duh Sveti reče … Anđeo reče …" Nebo nije bilo zatvoreno. Primili su jasnu misao Gospodnju, vrlu praktičnu, detaljnu i jasnu. Ali riječ s neba došla je jedino nakon mnogo molitve, nakon što su bili nasamo zatvoreni s Bogom u tajnosti.