četvrtak, ožujka 25, 2010

DESET ZAPOVIJEDI

Većina Amerikanaca zna da je Vrhovni sud Sjedinjenih Država presudio da Deset zapovijedi ne može biti izloženo ni na jednom vladinom sudu. Ovaj značajan događaj iscrpno su pratili mediji. Ali što znači presuditi?

Sud je mjesto gdje se provode zakoni. Deset zapovijedi predstavljaju Božji moralni zakon koji se nikada ne mijenja. On je čvrst kao i zakon gravitacije. Ako prkosite tom zakonu, to je kao da ste zakoračili s neke visoke zgrade. Možete zanijekati da se taj zakon tiče vas, ali posljedice će se sigurno morati platiti.

Jednostavno rečeno, Deset zapovijedi vječni su zakoni osmišljeni od Boga da sačuva društvo od samouništenja. Međutim, zapanjujuće je koliko tvrtki za pjeskarenje sada radi na skidanju tih Zapovijedi – kao i imena Božjeg – gdje god su ugravirani na mramornim ili betonskim zidovima sudova.

Kakva slika stanja našega društva! Te nepromjenjive zakone izvorno je u kamen ugravirao prst Božji. A sada se skidaju s kamena zakonom čovjeka.

Neki kršćani kažu: "Kakve sve to ima veze? Mi nismo pod zakonom! Zašto bi to trebao biti neki problem?" Ne, mi nismo pod hebrejskim zakonom, što znači, pod 613 zapovijedi koje su dodali židovski rabini. Ali svaki kršćanin je pod autoritetom Božjega moralnog zakona koji je ukratko izložen u Deset zapovijedi.

Pitam se što prolazi kroz Božji um dok ti pjeskari skidaju njegove zakone ispred naših očiju! Neki vjernici tvrde: "Nama te Zapovijedi nisu potrebne na zidovima. Sve što je doista potrebno za nas jest da ih imamo zapisane u našim srcima." To nije ono što govori Riječ Božja. Promotrite vidljivu nazočnost koju je Bog htio za te Zapovijedi kad su bile donesene njegovom narodu:

"Riječi ove što ti ih danas naređujem, neka ti se urežu u srce … Govori … o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem; kad lijegaš i kad ustaješ. Priveži ih na svoju ruku za znak, i neka ti budu kao zapis među očima! Ispiši ih na dovratnicima kuće svoje i na vratima svojim" (Pnz 6,6-9).