ONAJ DAN DOĆI ĆE IZNENADA
"A što se tiče, braćo, vremena i časa, nemate potrebe da vam se o tome piše: i sami dobro znate da će Dan Gospodnji doći kao lopov u noći. Dok ljudi budu govorili: 'Mir i sigurnost', baš tada će se iznenada na njih oboriti propast kao porođajna bol na trudnu ženu, i nipošto joj neće umaći" (1 Sol 5,1-3).
Sudovi Božji udaraju iznenada, ali ne bez upozorenja. Bog je obećao da neće učiniti ništa, čak ni poslati sud, bez da ne kaže svojim prorocima što dolazi. "Ništa ne čini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima" (Am 3,7). Bog obećava da će zatrubiti truba. Kako bi probudio ljude uoči suda, zarikat će poput lava. "Nad njima tad će se pojaviti Jahve i kao munja letjet će mu strijela. Jahve Gospod u rog će zatrubit" (Zah 9,14).
Kroz glas svojih stražara i proroka Bog puše u trubu i njezin glas odzvanja upozorenjem. Pavao upozorava: "Pazite! Kazujem vam tajnu: svi nećemo umrijeti, ali ćemo se svi preobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube; zatrubit će truba i mrtvi će uskrsnuti neraspadljivi, a mi ćemo se preobraziti" (1 Kor 15, 51-52). "Na glas posljednje trube" daje naslutiti da su bili i glasovi druge trube. Vjerujem da to znači da će upravo uoči promjene koja će doći "u tren oka", Duh Sveti imati sve svoje stražare na svojim mjestima, svi vidjevši isto i svi upućujući posljednji poziv – konačno upozorenje!
Nije čudo da je Pavao napisao ove riječi crkvi u Solunu. Zašto im je trebalo biti savršeno jasno da će Gospodnji Dan suda doći iznenada? Kad je stiglo ovo pismo, crkva u Solunu bila je stara tek oko šest mjeseci. Pavao im je sigurno propovijedao o Noi i Lotu te iznenadnom uništenju Izraela, a imali su i iste starozavjetne primjere koje imamo mi. Pavao govori: "Savršeno je jasno da će Božji sudovi pasti iznenada, da će doći poput lopova u noći! Međutim, nijedan vjernik ne bi smio time biti iznenađen." Taj dan narod Božji ne bi smio zateći neočekivano. Trebali bismo poznavati djela Božja, jer nam ih je zapisao.
Sudovi Božji udaraju iznenada, ali ne bez upozorenja. Bog je obećao da neće učiniti ništa, čak ni poslati sud, bez da ne kaže svojim prorocima što dolazi. "Ništa ne čini Jahve Gospod a da osnove svoje ne otkrije slugama svojim prorocima" (Am 3,7). Bog obećava da će zatrubiti truba. Kako bi probudio ljude uoči suda, zarikat će poput lava. "Nad njima tad će se pojaviti Jahve i kao munja letjet će mu strijela. Jahve Gospod u rog će zatrubit" (Zah 9,14).
Kroz glas svojih stražara i proroka Bog puše u trubu i njezin glas odzvanja upozorenjem. Pavao upozorava: "Pazite! Kazujem vam tajnu: svi nećemo umrijeti, ali ćemo se svi preobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube; zatrubit će truba i mrtvi će uskrsnuti neraspadljivi, a mi ćemo se preobraziti" (1 Kor 15, 51-52). "Na glas posljednje trube" daje naslutiti da su bili i glasovi druge trube. Vjerujem da to znači da će upravo uoči promjene koja će doći "u tren oka", Duh Sveti imati sve svoje stražare na svojim mjestima, svi vidjevši isto i svi upućujući posljednji poziv – konačno upozorenje!
Nije čudo da je Pavao napisao ove riječi crkvi u Solunu. Zašto im je trebalo biti savršeno jasno da će Gospodnji Dan suda doći iznenada? Kad je stiglo ovo pismo, crkva u Solunu bila je stara tek oko šest mjeseci. Pavao im je sigurno propovijedao o Noi i Lotu te iznenadnom uništenju Izraela, a imali su i iste starozavjetne primjere koje imamo mi. Pavao govori: "Savršeno je jasno da će Božji sudovi pasti iznenada, da će doći poput lopova u noći! Međutim, nijedan vjernik ne bi smio time biti iznenađen." Taj dan narod Božji ne bi smio zateći neočekivano. Trebali bismo poznavati djela Božja, jer nam ih je zapisao.